Kemija 1

              NAZIV KOLEGIJA: KEMIJA 1

GODINA STUDIJA: 1
SEMESTAR: 1
PREDMETNI NASTAVNIK/NASTAVNICI: Doc. dr. sc. Željka Barbarić-Mikočević
                                                                              
Ivana Plazonić, asistent                                                                                                                       

 

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVOĐAČ NASTAVE

predavanja

2

nastavnik

vježbe

2

asistent

seminar

1

nastavnik












CILJ KOLEGIJA: usvajanje temelnjih znanja iz opće i anorganske kemije; savladavanje osnovnih laboratorijskih vježbi i pravila rad u kemijskom laboratoriju.


SADRŽAJ KOLEGIJA:

Sadržaj predavanja

1. Prirodne znanosti i kemija. Vrste tvari, rastavljanje tvari na čiste tvari, vrste čistih tvari, svojstva čistih tvari, struktura čistih tvari.  Zakoni kemijskog spajanja po masi i volumenu. Daltonova teorija atoma. Avogadrova hipoteza o molekulama.

2. Nastajanje rendgenskih zraka. Atomska struktura čvrstih tvari. Molekulska struktura čvrstih tvari. Ruthefordov model atoma. Suvremeni pojam kemijskog elementa. Struktura atomske jezgre. Izotopi. Formule kemijskih spojeva. Kemijske reakcije i jednadžbe kemijskih reakcija. Relativna atomska i molekulska masa. Mol, masa atoma i molekula, brojnost. Odnosi masa pri kemijskim reakcijama.

3. Periodni sustav elemenata. Bohrov model atoma.  Elektronska struktura atoma. Emisija i apsorpcija svijetlosti. Kvantna teorija. Fotoelektrični efekt. Elektronska teorija valencije. Ionska veza. Oktetna teorija valencije. Svojstva ionskih spojeva. Kovalentna veza. Kvantnomehanička teoriaj valencije. Djelomični ionski karaktere kovalentne veze. Međumolekulske sile.

4. Polarnost veze. Veza između atoma u kristalnoj rešetci metala. Teorija slobodnog elektrona. Teorija elektronske vrpce. Izolatori i poluvodiči. Oksidacijski broj.

5. Otopine i njihova svojstva. Le Chatelierov princip. Henryev zakon. Raoultov zakon. Sniženje ledišta i povišenje vrelišta. Difuzija i osmoza.

6. Kolokvij I

7. Otopine elektrolita Teorija elektrolitske disocijacije. Hidratacija i solvatacija. Jaki i slabi elektroliti. Kohlraushovi zakoni. Kiseline i baze.

8. Kemijske reakcije. Vrste kemijskih reakcija

9. Kemijska kinetika. Kemijska ravnoteža Ravnoteže u otopinama elektrolita. pH, konstanta disocijacije kiselina. Pufer otopina.

10. Koloidno disperzni sistemi. Značaj koloida. Metode dobivanja koloidnih sistema. Podjela koloidnih sistema. Svojstva koloidnih sistema. Struktura koloidnih čestica.

11. Prezentacija seminarskih radova : Alkalijski i zemnoalkalijski elementi. Opća svojstva i dobivanje, spojevi vodika pozitivnog i negativnog oksidacijskog stupnja (hidridi solnog, kovalentnog, i metalnog karaktera), izotopi vodika i vodikova veza, svojstva alkalijskih elemenata, spojevi litija, natrija i kalija, zemnoalkalijski elementi, svojstva berilija, magnezija i kalcija. Elementi 13. i 14. skupine. Kemijska svojstva elemenata,dobivanja bora i aluminija, oksidi, karbidi, nitridi, halogenidi, borani i boridi. Karakteristične reakcije 14-skupine elemenata, oksidi ugljika i silicija. Elementi 15., 16., 17. i 18. skupine. Karakteristična svojstva i reakcije 15., 16.,17. i 18 skupine elemenata, spojevi vodika i halogenih elemenata, oksidi dušika i oksokiseline, oksidi fosfor i oksokiseline, oksidi sumpora i oksokiseline, karakteristični spojevi

12. Kolokvij II


Sadržaj seminara

1. Fizičke veličine i mjerne jedinice; Gustoća

2. Kemijska formula; Kemijski ekvivalenti; Neutralizacija kiselina i baza

3. Redoks reakcije; Kvantitativni sastav otopina

4. Plinski zakoni

5. Ravnoteža kemijskih reakcija

6. Energetske promjene kod kemijskih reakcija

 


RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA:
Znanja iz osnova opće kemije omogućuju praćenje kolegija koji slijede kao što su: tiskovne forme, materijali u grafičkoj tehnologiji i sl.


OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE I NAČIN PROVJERE ZNANJA:
Nastava uključuje predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe. Provjera znanja provodi se kolokvijima, pismenim i usmenim ispitima.


POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA:
M. Biffl, Osnove kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
D. Nothig-Hus, M. Herak, Opća kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1985.
P. J. Hartsuch, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 1983.


POPIS LITERATURE KOJA SE PREPORUČUJE KAO DOPUNSKA:
I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.


OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Predavanja : Obavezno prisustvovanje predavanjima. Provjera znanja gradiva iz predavanja obavljat će se tijekom usmenog ispita.

Seminari : Obavezno prisustvovanje na seminarima. Zadaci obrađeni na seminarima i zadaci za zadaću služe kao priprema za kolokvij I i II, koji će biti prethodno najavljeni. 

Laboratorijske vježbe : Obavezno je prisustvovanje na laboratorijskim vježbama. Priprema za vježbe je obavezna (proučiti uvod u vježbu iz Skripta). Radni list s eksperimentalnim podacima dati na potpis asistentu pri završetku vježbe. Rad studenta na laboratorijskim vježbama pratit će se redovito (radni listovi, pripremljenost za vježbu, kolokvij nakon svake odrađene vježbe) i ocijeniti na kraju semestra kada će se pisati završni kolokvij iz laboratorijskih vježbi. Izlazak na završni kolokvij bit će moguć u tjednu prije ispitnih rokova (potrebno je prethodno upisat se za termin kod asistenta).

UVJETI ZA DOBIVANJE POTPISA:
Prisutnost i položen završni kolokviji iz laboratorijskih vježbi, te prisutnost na seminarima.


NAČIN POLAGANJA ISPITA:
Završni kolokvij iz laboratorijskih vježbi (u tjednu prije početka ispitnih rokova) - uvijet za prijavu ispita iz kolegija Kemija 1

Pravo izlaska na završni kolokvij iz vježbi iz Kemije 1 je 2 puta!

Kolokviji - Kolokvij I i Kolokvij II obuhvaćaju gradivo seminara te prolaskom na oba Kolokvija (za što je potrebno ostvariti minimalno 51% točnih odgovora na oba) student se oslobađa pismenog dijela ispita. Oslobođenje pismenog dijela ispita preko kolokvija ne vrijedi za ispit pred povjerenstvom (4 izlazak na ispit) te je student tada dužan izaći i na pismeni dio ispita.

Pismeni ispit -  obavezan za studente koji nisu izlazili na Kolokvije ili nisu uspijeli ostvariti minimalno 51% točnih odgovora na oba Kolokvija.

Usmeni ispit - obavezan za sve studente.