Kemija 1

              NAZIV KOLEGIJA: KEMIJA 1

GODINA STUDIJA: 1
SEMESTAR: 1
IZVOĐAČI NASTAVE KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Željka Barbarić-Mikočević
                                                                Doc. dr. sc.
Ivana Plazonić                                                                                                                       

OBLIK NASTAVE

SATI TJEDNO

IZVOĐAČ NASTAVE

predavanja

2

Prof. dr. sc. Željka Brbarić-Mikočević


vježbe

2

Prof. dr. sc. Željka Brbarić-Mikočević

Doc. dr. sc. Ivana Plazonić

seminar

1

Prof. dr. sc. Željka Brbarić-Mikočević
















CILJ KOLEGIJA: usvajanje temeljnjih znanja iz opće i anorganske kemije; savladavanje osnovnih laboratorijskih vježbi i pravila rad u kemijskom laboratoriju.


SADRŽAJ KOLEGIJA:

Sadržaj predavanja

1. Prirodne znanosti i kemija. Vrste tvari, rastavljanje tvari na čiste tvari, vrste čistih tvari, svojstva čistih tvari, struktura čistih tvari.  Zakoni kemijskog spajanja po masi i volumenu. Daltonova teorija atoma. Avogadrova hipoteza o molekulama.

2. Nastajanje rendgenskih zraka. Atomska struktura čvrstih tvari. Molekulska struktura čvrstih tvari. Ruthefordov model atoma. Suvremeni pojam kemijskog elementa. Struktura atomske jezgre. Izotopi. Formule kemijskih spojeva. Kemijske reakcije i jednadžbe kemijskih reakcija. Relativna atomska i molekulska masa. Mol, masa atoma i molekula, brojnost. Odnosi masa pri kemijskim reakcijama.

3. Periodni sustav elemenata. Bohrov model atoma.  Elektronska struktura atoma. Emisija i apsorpcija svijetlosti. Kvantna teorija. Fotoelektrični efekt. Elektronska teorija valencije. Ionska veza. Oktetna teorija valencije. Svojstva ionskih spojeva. Kovalentna veza. Kvantnomehanička teoriaj valencije. Djelomični ionski karaktere kovalentne veze. Međumolekulske sile.

4. Polarnost veze. Veza između atoma u kristalnoj rešetci metala. Teorija slobodnog elektrona. Teorija elektronske vrpce. Izolatori i poluvodiči. Oksidacijski broj.

5. Međuispit I

6. Otopine i njihova svojstva. Le Chatelierov princip. Henryev zakon. Raoultov zakon. Sniženje ledišta i povišenje vrelišta. Difuzija i osmoza.

7. Otopine elektrolita Teorija elektrolitske disocijacije. Hidratacija i solvatacija. Jaki i slabi elektroliti. Kohlraushovi zakoni. Kiseline i baze.

8. Kemijske reakcije. Vrste kemijskih reakcija

9. Kemijska kinetika. Kemijska ravnoteža Ravnoteže u otopinama elektrolita. pH, konstanta disocijacije kiselina. Pufer otopina.

10. Koloidno disperzni sistemi. Značaj koloida. Metode dobivanja koloidnih sistema. Podjela koloidnih sistema. Svojstva koloidnih sistema. Struktura koloidnih čestica.

11. Međuispit II

12. Prezentacija seminarskih radova : Alkalijski i zemnoalkalijski elementi. Opća svojstva i dobivanje, spojevi vodika pozitivnog i negativnog oksidacijskog stupnja (hidridi solnog, kovalentnog, i metalnog karaktera), izotopi vodika i vodikova veza, svojstva alkalijskih elemenata, spojevi litija, natrija i kalija, zemnoalkalijski elementi, svojstva berilija, magnezija i kalcija. Elementi 13. i 14. skupine. Kemijska svojstva elemenata,dobivanja bora i aluminija, oksidi, karbidi, nitridi, halogenidi, borani i boridi. Karakteristične reakcije 14-skupine elemenata, oksidi ugljika i silicija. Elementi 15., 16., 17. i 18. skupine. Karakteristična svojstva i reakcije 15., 16.,17. i 18 skupine elemenata, spojevi vodika i halogenih elemenata, oksidi dušika i oksokiseline, oksidi fosfor i oksokiseline, oksidi sumpora i oksokiseline, karakteristični spojevi


Sadržaj seminara

1. Fizičke veličine i mjerne jedinice; Gustoća

2. Kemijska formula; Kemijski ekvivalenti; Neutralizacija kiselina i baza

3. Redoks reakcije; Kvantitativni sastav otopina

4. Plinski zakoni

5. Ravnoteža kemijskih reakcija

6. Energetske promjene kod kemijskih reakcija


RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA:
Znanja iz osnova opće kemije omogućuju praćenje kolegija koji slijede kao što su: tiskovne forme, materijali u grafičkoj tehnologiji i sl.


OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE I NAČIN PROVJERE ZNANJA:
Nastava uključuje predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe. Provjera znanja se provodi putem kolokvija, pismenog i usmenog ispita.


POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA:
M. Biffl, Osnove kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
D. Nothig-Hus, M. Herak, Opća kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

P. J. Hartsuch, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 1983.


POPIS LITERATURE KOJA SE PREPORUČUJE KAO DOPUNSKA:
I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.


OBAVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Predavanja: Evidentiraju se dolasci na predavanje. Provjera znanja se obavlja putem međuispita te pismenog i usmenog ispita.

Seminari: Obavezno je prisustvovanje na seminarima. Dolasci se evidentiraju. Provjera znanja se obavlja putem međuispita te pismenog ispita.

Laboratorijske vježbe: Obavezno je prisustvovanje na svim laboratorijskim vježbama. Boduju se dolasci i provjera znanja laboratorijskih vježbi putem kolokvija.

UVJETI ZA POLAGANJE ISPITA:
Odrađene sve laboratorijske vježbe i kolokvirane minimalno 4 vježbe, te prisutnost na seminarima.


NAČIN POLAGANJA ISPITA:
Međuispit 

Pismeni ispit

Usmeni ispit